Koliko puta ste pročitali vest i pomislili: „Ovo je strašno!“ ili „Bravo, konačno neko razuman!“ A da li ste se zapitali – ko je odlučio kako ću ovo da doživim?
E pa, dozvolite da vam predstavim jednu od najnevidljivijih, a najmoćnijih tehnika medijske manipulacije – framing ili kadriranje.
Šta je framing?
Framing je način na koji mediji postavljaju kontekst informacije. To nije nužno laž, već izbor: šta će ti reći, a šta neće. Koji detalj će naglasiti. Koji će prećutati.
Zvuči bezazleno? Nije. To je kao da ti neko pokaže samo jedan ugao slike i kaže: „Evo, to je cela istina.“
Primera ima svuda.
-
„Policajac savladao nasilnog demonstranta“
-
„Mladić brutalno napao policajca“
Isti događaj, ali dve potpuno različite emocije koje ti se serviraju – strah, bes, podrška… sve zavisi od kadra.
Kako framing utiče na nas?
Framing utiče na to kako razmišljamo, šta podržavamo i čemu se protivimo.
Na primer, kad političari ne žele da priznaju poraz, oni kažu da su „pobedili u srcima ljudi“. Kad firme otpuštaju zaposlene – one „redukuju troškove“.
To je framing.
Mi mislimo da smo slobodni da formiramo mišljenje, ali zaboravljamo da nam je mišljenje već servirano – samo smo ga lepo upakovano- prihvatili.
Kako da se odbranimo?
Nema panike – ne moramo svi postati paranoični analitičari, ali možemo biti svesni.
Evo par pitanja koje možemo postaviti kad vidimo neku vest:
-
Zašto mi je ovo prikazano ovako?
-
Koji deo priče fali?
-
Da li bi ista vest drugačije izgledala da je objavio neko drugi?
Framing sam po sebi nije zlo. Ali kad ne znamo da je u igri – lako postaje alat za manipulisanje našim emocijama.
Zato sledeći put kad osetite bes, strah, oduševljenje… zapitajte se:
👉 Da li je to moje osećanje – ili mi je „kadriran“ način da ga osetim?
📺 Video o framingu pogledaj na mom profilu @varosanka – a sledeći put pričamo o emocionalnoj manipulaciji. Jer kad ne mogu da ti objasne – pokušaće da te nateraju da OSETIŠ ono što žele. 💥
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
Tanja Glišić
+ There are no comments
Add yours