Hapšenje profesora Mašinskog fakulteta u Beogradu, Aleksandra Simonovića, u Biškeku, glavnom gradu Kirgistana, izazvalo je lavinu pitanja, dok zvaničnici i mediji i dalje ćute.
Izostanak konkretnih informacija i zvaničnih saopštenja ostavlja prostor za različite spekulacije i polemike. Kako je ugledni profesor dospeo u ovu opasnu i komplikovanu situaciju?
Ko je Aleksandar Simonović – profesor mašinskog fakulteta uhapšen u Kirgistanu
Šta se zapravo desilo?
Naime, profesor Simonović je, prema rečima diplomatskog izvora za NIN, u poslednjem trenutku pozvan da otputuje u Kirgistan kao zamena za člana delegacije koji je iznenada otkazao putovanje. Delegacija je bila angažovana na sklapanju ugovora između srpske kompanije i Ministarstva odbrane Kirgistana, ugovora vrednog 100 miliona evra. Simonović je putovao kao stručno lice koje bi pružilo tehničku podršku tokom finalizacije ugovora.
No, već drugog dana njegovog boravka u Biškeku, situacija se drastično promenila. Nakon što je ugovor bio potpisan, pripadnici vojne bezbednosne službe Kirgistana upali su u hotel u kojem je odsela delegacija i uhapsili profesora u njegovoj sobi. Zvanično objašnjenje lokalnih vlasti glasilo je – primanje i davanje mita.
Hapšenje je se pripremalo?
Prema diplomatskim izvorima, hapšenje profesora Simonovića nije bio slučajan događaj. Ruske obaveštajne službe pratile su sklapanje ovog ugovora od samog početka. Navodno je cela logistika, uključujući i učesnike, bila pod budnim okom Moskve. Posebnu pažnju izazvala je činjenica da je ugovor uključivao trgovinu oružjem, što je u trenutnim geopolitičkim okolnostima tema od izuzetne osetljivosti.
Simonović je, prema izvorima, samo stručno lice koje nije bilo direktno uključeno u komercijalni aspekt posla. Ipak, činjenica da je u poslednjem trenutku postao deo delegacije otvara pitanje – da li je znao u šta se upušta i kakve bi posledice moglo imati njegovo prisustvo u delikatnoj situaciji u zemlji pod jakim uticajem Moskve?
Diplomatski izvori tvrde da nema dokaza koji bi direktno povezali profesora sa krivičnim delima zbog kojih je priveden. „On se jednostavno našao na pogrešnom mestu u pogrešno vreme,“ navodi jedan od izvora, dodajući da su u toku intenzivni diplomatski napori kako bi Simonović bio oslobođen i vraćen u Srbiju.
Više pitanja nego odgovora
Ipak, s pravom treba da se postavi pitanje: da li je Simonović samo žrtva nesrećnih okolnosti, ili je makar delimično bio svestan rizika i mogućih posledica? Da li se upletenost stručnjaka u ovako složene pregovore može opravdati profesionalnim obavezama, ili se ovde radi o mnogo većim političkim i geopolitičkim igrama?
Ćutanje zvaničnih organa i izostanak informacija samo podstiču sumnje i polemike. Dok sudbina profesora Simonovića i dalje visi u neizvesnosti, ovaj slučaj otvara važno pitanje odgovornosti i posledica angažmana stručnjaka u kontekstima visokog rizika. Je li profesor bio samo slučajna žrtva veće političke igre, ili deo kompleksnog scenarija u kojem je, možda nesvesno, zauzeo ključnu ulogu?
(Izvor: NIN)
Najava za treći deo: Ko je druga osoba uhapšena u Kirgistanu i šta se tu zapravo desilo? Šta se krije iza ugovora vrednog 100 miliona evra i da li je u pitanju bio običan poslovni aranžman ili nešto mnogo veće i osetljivije?
Kroz ovu priču istražujem njegovu ulogu u događajima koji su izazvali međunarodnu pažnju i složene geopolitičke reakcije.
+ There are no comments
Add yours